Hrvatski Plan oporavka započeo je s provedbom krajem 2021. nakon što ga je Vijeće Europske unije potvrdilo na temelju prijedloga Europske komisije. Krajem rujna 2021. Hrvatskoj je isplaćen predujam, iz Mehanizma oporavka i otpornosti u iznosu od 818,4 milijuna eura odnosno 6,14 milijardi kuna, što predstavlja najvišu pojedinačnu uplata EU sredstava u državni proračun od kad je Hrvatska članica Europske unije. Isplata ostatka bespovratnih sredstava iz Mehanizma obavljati će se temeljem izvršenja pokazatelja rezultata definiranih Planom oporavka i otpornosti, za svaku od planiranih reformi i investicija.
Provedbenom odlukom o odobrenju ocjene Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 6,3 milijarde eura, odnosno 47,5 milijarde kuna bespovratnih sredstava. Rok za provedbu svih reformi i investicija iz NPOO-a je 30. lipanj 2026. godine. Kao i većina gospodarstava u Europi i svijetu, teško pogođenih posljedicama pandemije, hrvatsko je gospodarstvo zabilježilo pad aktivnosti od 8,4% u 2020. godini. Nacionalni plan oporavka i otpornosti upravo je usmjeren na te prioritete, kako bi se osim povratka na predkriznu razinu aktivnosti osigurala i veća izdržljivost gospodarstva na neke buduće šokove. U tom pogledu, dugoročno je potrebno usmjeriti aktivnosti na jačanje konkurentnosti i inovativnosti gospodarstva kroz sustavno integriranje održivog razvoja, zelene i digitalne tranzicije te razvojni iskorak utemeljen na inovacijama, novim tehnologijama i internacionalizaciji poslovanja. Stoga će cilj reformi u Planu oporavka biti primjena modela održivog razvoja, uz kvalitetnije upravljanje vodnim resursima, učinkovitiji sustav gospodarenja otpadom i prijelaz na kružno gospodarstvo.
Budući da je turizam jedna od najpogođenijih grana hrvatskog gospodarstva, a uzevši u obzir njegov ukupni doprinos BDP-u, potrebno je poraditi na novom modelu održivog, zelenog i digitalnog razvoja turizma. U okviru Plana prepoznata je potreba daljnjih ulaganja u oporavak i jačanje otpornosti kulturnog i kreativnog sektora, kako bi se uklonile postojeće prepreke i omogućila prilagodba novim uvjetima digitalnog poslovanja. U izgradnji otpornije i pravednije države, u prvi plan trebalo bi staviti provedbu reformi i povezanih ulaganja kojima je cilj izgradnja učinkovite, digitalne i kompetentne javne uprave. Isto tako, od velike je važnosti da se uspostavi razvoj nepristranog i učinkovitog pravosuđa koje je dostupno svima, kao i kvalitetno upravljanje državnom imovinom. Budućnost i konkurentnost Hrvatske u europskom i globalnom okruženju dugoročno počiva ponajprije na sustavu odgoja, obrazovanja i znanosti, koji je u pandemiji bio izložen sasvim novim izazovima. To iskustvo danas je potrebno iskoristiti kako bi se obrazovni sustav još bolje i još brže pripremio za izazove budućnosti, ponajprije za četvrtu industrijsku revoluciju i sve prisutniju primjenu digitalnih i novih tehnologija u društvu.
Cilj je pridonijeti inovativnosti i konkurentnosti gospodarstva, što je preduvjet za održiv i uključiv rast te veću otpornost gospodarstva. Reformama i ulaganjima potrebno je poticati izvrsnost koja će djecu i mlade pripremati za poslove budućnosti, uz kvalitetnu obrazovnu infrastrukturu. Nužna je modernizacija sustava odgoja i obrazovanja, strukovnog obrazovanja te osiguranje dostupnosti, kvalitete i relevantnosti visokog obrazovanja za svu djecu na svim razinama. Potrebno je ojačati ljudske, institucionalne i infrastrukturne kapacitete znanstvenih instituta i sveučilišta, koji će zajedno sa poduzetničkom infrastrukturom stvoriti okvir za inovacije i realizaciju poduzetničkih ideja.
Pavle Knežević, mag. oec.
International Project Management Association
Caetus Business Consulting/Caetus d.o.o.
Ured: Gračanska cesta 29, 10 000 Zagreb
Telefon: +385 (0)1 3077 580
Mobitel: +385 (0)99 3077 580
E-mail: info@caetus.hr
Web: www.caetus.hr
