Ranije smo govorili o mogućnostima kreditiranja poduzetnika početnika i ostalih skupina poduzetnika koji su na tržištu u relativno nepovoljnijem položaju. Postoje kreditne linije sa subvencioniranim kamatnim stopama namijenjene takvim poduzetničkim skupinama, koje prati državna razvojna banka (HBOR). Dobrim se dijelom, pa čak i do 80% glavnice takvi krediti mogu osigurati državnim jamstvima putem agencije za malo gospodarstvo (HAMAG-BICRO-a). Međutim, postoje određeni obrasci kojih bi se poduzetnici trebali pridržavati a kako bi njihovi zahtjevi bili pozitivno ocijenjeni i kako bi uspjeli zatvoriti financijsku konstrukciju svog projekta. Na što konkretno treba obratiti pozornost?
Prije svega, ako je riječ o početnicima bitno je znati da su takvi kreditni programi namijenjeni isključivo poduzetnicima te da se na njih ne može aplicirati kao fizička osoba već se mora registrirati neki oblik poslovne djelatnosti (tvrtka, obrt, OPG…). Nadalje, za svaki taj program (žene poduzetnice, poduzetništvo mladih itd.) postoje jasno definirani uvjeti kojih se treba pridržavati. Razvojna banka primjerice, u sklopu svojih kreditnih linija namijenjenih poduzetnicima, za svaki od programa propisuje krajnje korisnike kredita, namjenu kredita, način kreditiranja, minimalni i maksimalni iznos kredita, rok korištenja kredita, maksimalno razdoblje počeka, rok otplate kredita, visinu kamatne stope, naknade itd.. Propisuju se i privremene mjere dodatnih sniženja kamatnih stopa za nove investicijske projekta pa je svakako korisno obratiti pozornost i na to da li naš projekt podliježe takvom jednom sniženju. Povoljnije uvjete financiranja mogu ostvariti i poduzetnici na područjima od posebne državne skrbi, potpomognutim područjima, brdsko-planinskim područjima, otocima; oni koji su dokazali tržišnu konkurentnost itd..
Bitno je znati da, ako govorimo o kreditima za poduzetnike, oni moraju biti namjenski utrošeni. To znači da su krediti namijenjeni ulaganjima u osnovna sredstva a iznos kredita namijenjen ulaganju u trajna obrtna sredstva može iznositi u pravilu do 30% iznosa kredita. Osnovna sredstva čini dugotrajna materijalna i nematerijalna imovina. U materijalnu imovinu ubrajamo zemljište, građevinske objekte (bez obzira da li se kupuju ili grade), opremu i uređaje (strojeve, aparate, alate i sl.) a u nematerijalnu patente, licencije, koncesije, autorska prava, franšize i sl. Trajna obrtna sredstva su kratkotrajna imovina – u pravilu gotov novac, koji je financiran iz kvalitetnih dugoročnih izvora (kredita) i koji služi povećanju koeficijenta likvidnosti odnosno sposobnosti podmirivanja kratkoročnih obveza – troškova dobavljača, zaposlenih, države, „hladnog pogona“ itd.. Obrtna sredstva nazivaju se još i radnim kapitalom. Kada je riječ o novim projektima, bitno je znati da će banka vrlo vjerojatno uvjetovati djelomično korištenje kredita za ulaganje u osnovna sredstva odnosno neće odobriti kredit za osnovna sredstva ako se dio ulaganja ne usmjeri i na obrtna. To je prvenstveno zbog razdoblja uhodavanja posla – naime, bez obzira o kakvom se poslovnom pothvatu radi biti će potrebno neko vrijeme da se zatvori taj nabavno-(proizvodno)-prodajno-naplatni ciklus. Na neki način obrtnim sredstvima osigurava se da poduzetnik ne zapadne u poteškoće na samom početku svoje poslovne avanture, ali i kako se ne bi oštetili drugi dionici projekta (dobavljači, zaposleni, banka, država itd.).
Osim toga, potrebno je znati i sljedeće – ovi krediti nisu namijenjeni kreditiranju svih djelatnosti; postoje dakle djelatnosti koje se ne kreditiraju poput: dijelova investicije koji služe u osobne svrhe; kupovine, gradnje i opremanja apartmana osim ulaganja u apartmanske hotele s restoranom; kockarnice, kladionice i slične djelatnosti; proizvodnja, prerada i distribucija duhana; prodajni i servisni auto saloni; već započeta ulaganja, odnosno one investicije koje su u tijeku u sektoru primarne poljoprivredne proizvodnje i ribarstva ukoliko se sredstva plasiraju uz poticajnu kamatnu stopu; kupnja, izgradnja, rekonstrukcija i opremanje poslovnih prostora za trgovačke djelatnosti, osim na područjima od posebne državne skrbi, otocima i brdsko-planinskim područjima; djelatnosti izdavanja novina i drugih povremenih izdanja, djelatnosti proizvodnje i emitiranja radijskog i televizijskog sadržaja, djelatnosti novinskih agencija kao i uslužnih djelatnosti agencija za oglašavanje i odnosa s javnošću; aktivnosti koje uključuju životinje u eksperimentalne i znanstvene svrhe; aktivnosti koje imaju negativan utjecaj na okoliš a nisu u značajnoj mjeri ublažene ili kompenzirane; javnobilježnička djelatnost i slično.
Uz kvalitetan poslovni plan ili investicijsku studiju koja čini 90% prijavnog paketa (i po sadržaju i po važnosti), potrebno je priložiti i popunjene zahtjeve, izjave, upitnike, tablice i ostale propisane obrasce. Sve to, naravno, mora biti usklađeno sa investicijskim elaboratom, matematički i financijski egzaktno te čitljivo i razumljivo svima onima koji će na temelju te prijave odlučivati o financiranju tog projekta. Ono što je najbitnije od svega i od čega treba početi graditi financijsku konstrukciju je pitanje osiguranja kredita. Bez adekvatnog osiguranja jednostavno nije moguće dobiti poduzetnički kredit, kako kod poslovnih banaka tako i kod razvojne banke. Za početnike je to najčešće problem i upravo zbog toga daje se mogućnost osiguranja kredita velikim dijelom državnom jamstvima. Za početnike to jamstvo može ići i do 80% dok za iskusne poduzetnike najčešće do 50%. HAMAG-BICRO nudi nekoliko jamstvenih programa ovisno o tražitelju jamstva i vrsti projekta a to su: „EU početnik“, „Rastimo zajedno“, „Poljoprivrednici“, „Energetska obnova zgrada javnog sektora“ i „Portfeljna jamstva“. Kao što mu i sam naziv govori, na početnike se odnosi prvi od navedenih. No, i u slučaju korištenja maksimalnog iznosa osiguranja kredita od 80% njegove glavnice, ostaje za osigurati minimalno 20% glavnice kredita. Jamstvo tog dijela kredita daje se banci koja daje kredit. Tih, u najboljem slučaju, 20% glavnice kredita može se osigurati na više načina a kao prihvatljivi instrumenti osiguranja prihvaćaju se mjenice i zadužnice, zalog ili fiducijarni prijenos vlasništva na imovini uz policu osiguranja imovine vinkuliranu u korist banke (hipoteke), bankarske garancije i drugi uobičajeni instrumenti osiguranja u bankarskom poslovanju. Bankarske garancije manje su izgledne za poduzetnike početnike, kao i mjenice i zadužnice. Kredit za početnika odnosno onaj njegov dio koji nije pokriven državnim jamstvom, moguće je osigurati dugotrajnom imovinom koja se nabavlja za potrebe projekta i realizacije poslovne ideje poduzetnika. Prema tome, ako se radi o poslovnom prostoru on će biti u zalogu dok god se ne otplati kredit; isto tako i oprema i uređaji. No bitno je znati da nije moguće ponuditi svu opreme i uređaje kao instrument osiguranja. Dakle, oprema i uređaji koji se nude kao osiguranje moraju biti dugotrajna imovina; prema računovodstvenim standardima dugotrajnom imovinom smatraju se stvari pojedinačne vrijednosti iznad 3.500,00 HRK. U obzir treba uzeti i razdoblje amortizacije te dugotrajne imovine o čemu može ovisiti rok otplate kredita. Primjerice, ukoliko se određena imovina koja se zalaže amortizira po stopi od 25% godišnje, njezina knjigovodstvena vrijednost će po isteku četvrte amortizacijske godine biti 0,00 HRK. Njezina tržišna vrijednost će naravno biti veća ali ostaje za procijeniti tu buduću tržišnu vrijednost, što za banku i pitanje osiguranja kredita opet može biti problem. Prema tome, stvari čija je pojedinačna vrijednost manja od 3.500,00 HRK, ne mogu biti instrumenti osiguranja i to je nešto o čemu treba voditi računa. Upravo zbog toga, razvojna banka propisuje da minimalno 70% kredita mora biti uloženo u osnovna sredstva – obrtnim sredstvima ne može se osigurati kredit ali s obzirom da se nude pod istim uvjetima kao i kredit za ulaganja u osnovna sredstva, to je nešto što se svakako preporuča iskoristiti.
Pavle Knežević, struč. spec. oec.
International Project Management Association
